Disanje je vrlo važno u našem životu. Dišemo od začetka našega rođenja i ne prestajemo sve do smrti ili kako već kažemo "do posljednjeg daha". S izdisajem izdišemo otpadne tvari, s udisajem se obnavljamo. Ako se za kratak trenutak taj proces zaustavi, naš mozak ostane bez potrebnog kisika te može doći do nepopravljive štete. Disanje i srčani otkucaji su naši temeljni životni ritmovi.
Ti ritmovi se mijenjaju ovisno o fizičnoj aktivnosti i našem emocionalnom stanju. Ubrzaju se pri tjelesnom naporu ili emocionalnoj uznemirenosti te uspore dok spavamo ili se opuštamo, meditiramo.
Do neke mjere imamo svjesnu kontrolu nad disanjem. Ako se tako odlučimo, možemo zaustaviti disanje nakratko, možemo upravljati dišemo li plitko ili duboko, itd. No, uglavnom disanje uzimamo zdravo za gotovo i nismo ga svjesni, niti upravljamo s njim. Barem dok ne počnemo meditirati ili vježbati tehnike relaksacije. Disanje ima vrlo veliku ulogu u meditacijskoj praksi. Izrazito je moćan saveznik i učitelj u meditaciji.
Kada smo u stresu ili tjesnobni dišemo sve brže te plitko. To nas dovede do još više stresa i tjesnobe jer nas osim samog stresnog događaja, dodatno iscrpljuje naša fiziološka reakcija na stres i poručuje mozgu da stres raste. Takvu reakciju možemo zaustaviti pravilnim disanjem koje aktivira reakcija opuštanja u našem tijelu.
Vrste disanja
Razlikujemo tri vrste disanja: apikalno (disanje s vrhovima prsiju), torakalno ili prsno (disanje s prsnim košem) te trbušno (dijafragmalno) disanje. Jedno do najučinkovitijih vrsta disanja je upravo dijafragmalno disanje jer nas brzo dovede do dubokog i usporenog disanja i reakcije opuštanja. Dijafragmalno disanje je priordni oblik disanja specifičan za novorođenčad. U našem životu, zbog brojnih različitih utjecaja (prekomjerni stres, tjelesna opterećenja, strahovi, pritisci, anksiozna stanja itd.) taj način disanja zamjenimo za prsno disanje.
Prilika za vježbanje osvještavanja. Opažajte vlastito disanje u različitim situacijama: npr. na poslu, u prometu, doma, u šetnji. Kada ste napeti, uzbuđeni, ljuti, iznenađeni, opušteni. Opažajte kako se vaše disanje mijenja. Ponekad je smirenije, ponekad isprekidano, ponekad otežano.
Kako disati dijafragmalno?
Peporučuje se svakodnevno vježbati barem 2 puta na dan po par minuta (4-5 minuta). Vježbu možete izvoditi u sjedećem položaju, tako da dlan jedne ruke položite na trbuh, a dlan druge ruke na prsa, otprilike iznad srca. Dok dišete gornja ruka bi trebala mirovati, a donja bi se trebala pomicati: kada udišete zrak trbuh se napuni zrakom kao balon, kada izdišete zrak trbuh se vraća na početni položaj. Vaša ruka vam može poslužiti kao kontrola radite li vježbu pravilno. Udisaj traje približno 4 sekunde, izdisaj najmanje 4 sekunde ili više (važno je da izdisaj traje jednako dugo kao i udisaj ili još više, npr. 3s:5s, 4s:5s 4s:6s. 5s:6s itd.) Udišite na nos, izdišite na nos ili usta.
Želite saznati više o tehnikama relaksacije i uključiti se u tečaj pod vodstvom stručnjaka, prijavite se na Antistres tečaj: Moja relaksacija
Pročitajte još: O stresu, stresnoj reakciji i reakciji opuštanja kao našoj urođenoj sposobnosti svladavanja stresne reakcije.
