Stres nam može predstavljati svaka promjena u našem životu na koju se moramo prilagoditi. Kada se osoba susreće s situacijom koja je zahtjevna i potencijalno stresna, najprije ju procjenjuje. Procjenjuje koliko je situacija opasna ili teška te kakve sposobnosti ili izvore za njeno rješavanje posjeduje. Anksiozni ljudi i ljudi u stresu, često procjene da je događaj (1) opasan, težak, bolan (2) da nemaju potrebnih sredstava za suočavanje.
Možemo reći da je osoba u stanju stresa kada procjenjuje: da je određena situacija previše za njega, da prelazi njegove sposobnosti ili ugrožava dobrobit njegovog života (Lazarus, 1966). Izvori stresa su različiti i mogu proizlaziti iz naše okoline (buka, onečišćenje zraka, umjetna svjetlost), mogu biti socijalni stresori (rokovi, financijski problemi, razgovori za posao, predstavljanja, nesuglasja, zahtjevi drugih za vaše vrijeme i pažnju, gubitak voljene osobe itd.), fiziološki stresori (npr. brza rast u adolescenciji, menopauza, bolesti, starenje, ozljede, premalo kretanja, loše prehrambene navike, nedovoljna količina spavanja, te vaša fiziološka reakcija na stres), vaše misli (vaš um interpretira kompleksne promjene u svojoj okolini i tijelu te odredi kada uključiti "krizni alarm"). Veliki stresni događaji kao i mali stresni događaji koji se ponavljaju i nakupljaju mogu proizvesti stresnu reakciju. Za učinkovito suočavanje sa stresom ih je vrlo važno osvijestiti. Koje situacije vama najčešće prouzrokuju stres? Zapišite ih na papir ili vodite dnevnik sljedećih par tjedana i upoznajte vaše izvore stresa.
Stresna reakcija: Borba ili bijeg
Stresna reakcija je zapravo niz biokemijskih promjena koje čovjeka pripremaju da se suoči s prijetnjom ili opasnostima u okolini. Što se događa u našem tijelu? Kora mozga najprije ocijeni situaciju i pošalje alarm u hipotalamus. Hipotalamus stimulira simpatični živčani sustav (ubrzaju se otkucaji srca, disanje, poveća napetost mišića, rad metabolizma, krvni tlak). Krv je usmjerena u veće mišiće koji nam pomagaju boriti se ili pobjeći. Doživimo leptiriće u želudcu. Dijafragma i anus se zatvore. Zjenice se rašire kako bi se vid izoštrio, osjet sluha postane osjetljiviji). Sve nas u tijelu priprema da se borimo ili pobjegnemo iz opasne situacije. U prošlosti je našim precima taj mehanizam bio vrlo koristan, pomagao je da su preživjeli opasne situacije kao što je npr. napad medvjeda. Danas rijetko doživljavamo tako životno opasne situacije. Danas, na žalost, prebrzo reagiramo stresnom reakcijom i dugo poslije stresne reakcije se ne možemo opustiti i vratiti u predhodno stanje. Ta produžena reakcija borbe ili bijega ima za posljedicu da nadbubrežne žlijezde počnu izlučivati kortikoide (adrenalin, noradrenalin, kortizol) što usporava probavu, razmnožavanje, rast, obnovu tkiva i funkcioniranje našega imunološkog sustava. Nakon nekog vremena pojave se simptomi kroničnog stresa i bolesti povezane s kroničnim stresom.
Reakcija opuštanja
Na svu sreću, mehanizam koji nas dovede do stresne reakcije, nas isto tako može dovesti do reakcije opuštanja. Herbert Benson (1975) je prvi tvrdio, da možemo uz pomoć našega uma promijeniti svoje štetne fiziološke reakcije, poboljšati zdravlje, te možda čak i smanjiti potrebu po lijekovima. Skovao je taj izraz »reakcija opuštanja« i pojasnio taj naš prirodni mehanizam za obnavljanjem. Tehnike relaksacije nam pomažu da postignemo reakciju opuštanja i među najučinkovitijim su tehnikama za suočavanje sa stresom.
Za mnoge ljude opuštanje predstavlja samo to, da sjednu pred TV na kraju teškog dana ili da legnu u postelju i odmaraju se. No, to nije dovoljno za smanjenje štetnih posljedica stresa.
Za učinkovitu borbu protiv stresa moramo aktivirati našu prirodnu tjelesnu reakciju opuštanja (relaksacije). Moramo ju ponovnu probuditi. Moramo se svjesno naučiti opuštati.
Učenje osnova tehnika relaksacije nije teško, no, zahtjeva vježbu. Već 10 - 20 min/dan vježbanja tehnika relaksacije ili meditacije može napraviti čuda. Ako želite još bolji učinak: 30 min - 1h / dan. Ako vam se to čini previše u današnjem brzom načinu životu ili se čini kao zastrašujuča obveza, ne zaboravite da mnoge tehnike relaksacije možete uključiti u vaš postojeći raspored. Na primjer, dok jedete užinu, hodate do posla, ili odmarate pola sata nakon posla.
Kada se aktivira reakcija opuštanja:
vaši otkucaji srca uspore
disanje postane sporije i dublje
krvni tlak padne i stabilizira se
vaši mišići se opuste
vaše tijelo se počne liječiti
povećava se vaša koncentracija i energija
olakšaju se bolovi,
povećava se sposobnosti za rješavanje problema,
povećava se motivacija i produktivnost
Izvori:
- Lazarus, R. S. (1966). Psychological Stress and the Coping Process. New York: McGraw-Hill.
- Selič, P. (1999). Psihologija bolezni našega časa. Ljubljana: Znanstveno in publicistično središče.
- Davis, M., Eshelman, E. R., in McKay, M. (2008). The relaxation and stress reduction workbook (5. izdaja). Oakland, CA: New Harbinger
Tehnike relaksacije se možete naučiti u Čuječnoj sobi kroz program za grupe Moja sprostitev ili kroz individualni pristup učenja tehnika relaksacije i drugih tehnika za smanjenje stresa: svetovanje/psihoterapija.